Analiza Pjesme Vladimira Nazora Poziv

von Trubelja Kristian

SADRZAJ

Einleitung   3

Uvod  3

1. Biljeska o piscu   4

2. Kratki prikaz cijele pjesme   4

3. Prvi dio pjesme Poziv   6

4. Ritmicka analiza  6

4.1 Opca ritmicka karakterizacija  6

4.2 Ritmicko-statisticka krivulja   8

5. Semanticka analiza   9

5.1 Semanticka analiza 
na bazi ritmicko-statisticke krivulje  9

5.2 Opca semanticka analiza   10

6. Sklad ritmickih i semantickih 
elemenata   12

7. Izvori   14

EINLEITUNG

Im letzten Semester habe ich das Literaturwissenschaftliche Proseminar BKS: Geschichte der kroatischen und serbischen Lyrik von Professor Steininger besucht. Damit verbunden habe ich die Aufgabe bekommen, eine Analyse des ersten Teiles des Gedichtes Poziv (deut. Einladung) des Autors Vladimir Nazor auszuarbeiten. Ich werde versuchen das Gedicht nach den Grundsätzen über die Gedichtsanalyse zu analysieren, die ich vorallem durch den Besuch des oben genannten Proseminars kennengelernt habe.

UVOD

U proslom sam semsetru posjecivao proseminar profesora Steiningera Literarno-znanstveni bosansko-hercegovacki, hrvatski i srpski proseminar: povijest hrvatske i srpske lirike. U sklopu toga sam dobio zadatak izrade analize prvog dijela pjesme Poziv autora Vladimira Nazora. Pjesmu cu pokusati analizirati po nacelima analize lirike koje sam prvenstveno stekao slusavsi doticni proseminar.

1. Biljeske o piscu

Vladimir Nazor (Postira na Bracu, 30.V.1876 - Zagreb, 19.VI.1949) je pjesnik, pripovjedac, romansijer, putopisac i esejist.. Djetinjstvo je proveo na Bracu, gdje je pohadao i pucku skolu. 1886. nastavlja skolovanje u Splitu, najprije u klasicnoj gimaziji, koju napusta 1889. i prelazi u realnu gimnaziju. Polozivsi maturu 1894. godine, zapocinje studij prirodnih znanosti u Grazu (jedan semestar 1897. provodi u Zagrebu). Diplomira 1902. Radi je kao nastavnik i direktor srednjih skola u Splitu, Zadru, Pazinu, Kopru, Kastvu, Susaku i Zagrebu te kao upravitelj djecjeg doma u Crikvenici i Zagrebu. Koncem 1942. zajedno s Ivanom Goranom Kovacicem prikljucuje se partizanima. Postaje je predsjednik izvrsnog odbora ZAVNOH-a , a nakon rata predsjednik Prezidija Hrvatskog sabora.
Nazor je kroz vise od pedeset godina knjizevnog rada pisao u svim knjizevnim vrstama i rodovima, a bio je i prevodilac. Smatrao je knjizevno stvaralastvo jedinim pravim smislom zivota. Djelovao je snazno na nekoliko hrvatskih pokoljenja, pogotovo svojim rodoljubnim djelima o Istri i svojom lirikom i epikom iz ratnog doba.
Samo neka Nazorova djela su: zbirke lirike Lirika (1910.), Knjiga pjesama (1942.), Hrvatski kraljevi (1912.), Medvjed Brundo (1915.), Veli Joze (1908.).

2. Kratki prikaz cijele pjesme

[...]