Njemačko-hrvatski dvojezičnik Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića objavljen je 1842. u Zagrebu, a izdavač mu je i nakladnik Ljudevit Gaj. Polazne njemačke natuknice napisane su goticom, a hrvatske istovrijednice latinicom. U hrvatskoj se leksikografiji taj dvojezičnik smatra prvim hrvatskim modernim rječnikom u kojemu se prikazuje suvremeni hrvatski leksik. Autori su građu prikupljali ponajviše iz njemačko-hrvatskih rječnika koji su im netom prethodili, osobito u oblikovanju i opisivanju znanstvenoga i stručnoga nazivlja. Riječi su preuzimali i iz drugih slavenskih jezika ili su tvorili neologizme. Rječnik sadržava oko 40.000 natuknica, od kojih je 910 natuknica vezano za sakralno nazivlje.
Sadržaj
1. Uvod
2. Hrvatska leksikografija u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda
3. Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića
3.1. Prikazi Němačko-ilirskoga slovara u domaćim i stranim publikacijama u 19. i 20. stoljeću
3.2. Građa Němačko-ilirskoga slovara
3.3. Pitanje autorstva Němačko-ilirskoga slovara
3.4. Mjesto Němačko-ilirskoga slovara u hrvatskoj leksikografiji
4. Sadržaj i struktura Němačko-ilirskoga slovara
5. Analiza rječničkih natuknica
6. Analiza prijevodnih istovrijednica
6.1. Njemačka polazna natuknica i hrvatske istovrijednice
6.2. Hrvatska polazna natuknica i njemačke istovrijednice
7. Semantički opis sakralnoga nazivlja u Němačko-ilirskome slovaru
8. Sakralno nazivlje u Němačko-ilirskome slovaru (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i Němačko-hrvatskome rěčniku (1860) Bogoslava Šuleka
8.1. Temeljne značajke Němačko-hrvatskoga rěčnika (1860)
8.2. Opće razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.3. Pravopisne razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.4. Fonološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.5. Morfološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.6. Morfonološke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.7. Rječotvorne razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.8. Razlike u položaju pridjeva u prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
8.9. Semantičke razlike prijevodnih inačica u Slovaru i Rěčniku
9. Zaključak
10. Sažetci
10.1. Sažetak na hrvatskome jeziku
10.2. Sažetak na njemačkome jeziku
11. Bibliografija
11.1. Izvori
11.2. Citirana literatura
11.3. Mrežni izvori
12. Prilozi
12.1. Prilog 1. Njemačko-hrvatske natuknice
12.2. Prilog 2. Hrvatsko-njemački preokretnik
13. Životopis
Cilj istraživanja i tematski fokusi
Ovaj rad ima za cilj analizirati sakralno nazivlje u dvojezičnom rječniku "Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar" iz 1842. godine te istražiti njegov odnos prema kasnijem "Němačko-hrvatskom rěčniku" Bogoslava Šuleka (1860), s posebnim naglaskom na leksičke, semantičke i morfološke razlike.
- Analiza leksikografskog doprinosa Mažuranića i Užarevića u vrijeme narodnog preporoda.
- Sustavna klasifikacija sakralnog nazivlja prema 17 tematskih kategorija.
- Usporedba prijevodnih strategija (sinonimija, kolokacije, sintagme) između dva ključna rječnika.
- Istraživanje utjecaja izvornog "Slovara" na modernizaciju hrvatskog znanstvenog i vjerskog nazivlja.
Auszug aus dem Buch
3.1. Prikazi Němačko-ilirskoga slovara u domaćim i stranim publikacijama u 19. i 20. stoljeću
Mažuranić-Užarevićev dvojezični rječnik Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar objavljen je 1842. godine i, kako tvrdi Zlatko Vince, zaslužan za to da je Ballmann-Fröhlichov rječnik brzo pao u zaborav. (usp. Vince 1990: 249) „Iako su se u sjevernoj Hrvatskoj pojavili drugi manji rječnici u tome razdoblju, Mažuranić-Užarevićev pobudio je posebnu pažnju ne samo zbog velike propagande (što je objavljena u tadašnjoj domaćoj i stranoj štampi), kao ni zbog toga što je to bio prvi rječnik pisan novim pravopisom, nego više zbog toga što je to bio prvi veći rječnik koji je sadržavao oko četrdeset tisuća riječi, sastavljen pomno i znalački te je bio prvi moderni hrvatski rječnik u 19. stoljeću.“ (Vince 1990: 249)
Novi rječnik oglašavao se u novinama i časopisima „onoga vremena koji su svi stajali vrlo blizu Gaju i njegovoj štamparnici.“ (Dukat 1937: 2) Ilirske narodne novine „ističu da će to biti 'prvi njemačko-ilirski rječnik ili slovar s organičkim pravopisom'.“ (Dukat 1937: 2) Izdavač i nakladnik Ljudevit Gaj, kao vlasnik štamparnice u kojoj je štampan rječnik (usp. Dukat 1937: 1), pozvao je čitatelje Danice ilirske na kupnju Mažuranić-Užarevićeva Slovara svojim Pozivom k predplati na pèrvi ilirski rěčnik ili slovar s organičkim pravopisom u kojem navodi „da će novi rječnik biti svima koristan, jer će biti 'vjeran savjetnik nesamo Nijemcu, nego i rođenoj braći našoj Čehu, Lehu i Rusu, a osobito pako nam samim koji osim drugih jezika najviše njemačkomu od mladosti po učionicah, po svagdanjem općenju i po upotrebljavanju njemačkoga knjižestva priviknuti, tuđih se duhovnih veriga već jedanput riješiti i k svome pravom, naravskom izvoru opet bistrijim umom i očišćenim srcem povratiti želimo.'“ (Dukat 1937: 5)
Sažetak poglavlja
1. Uvod: Predstavlja rječnik kao temeljno djelo hrvatske leksikografije i definira predmet istraživanja – sakralno nazivlje.
2. Hrvatska leksikografija u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda: Smješta Mažuranić-Užarevićev rječnik u povijesni kontekst preporodnog razdoblja i afirmacije hrvatskog jezika.
3. Deutsch-illyrisches Wörterbuch / Němačko-ilirski slovar (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića: Analizira recepciju, građu, autorstvo i značaj rječnika unutar hrvatske leksikografske tradicije.
4. Sadržaj i struktura Němačko-ilirskoga slovara: Prikazuje organizaciju rječnika, uključujući predgovore i prateće gramatičke dijelove.
5. Analiza rječničkih natuknica: Opisuje formalne aspekte natuknica, njihove gramatičke odrednice i način definiranja pojmova.
6. Analiza prijevodnih istovrijednica: Istražuje jezične odnose između njemačkih natuknica i njihovih hrvatskih istoznačnica te sinonimiju.
7. Semantički opis sakralnoga nazivlja u Němačko-ilirskome slovaru: Klasificira sakralno nazivlje u 17 kategorija, poput bogoslužja, klerika i sakramenata.
8. Sakralno nazivlje u Němačko-ilirskome slovaru (1842) Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i Němačko-hrvatskome rěčniku (1860) Bogoslava Šuleka: Provodi komparativnu analizu između dvaju rječnika po različitim lingvističkim kriterijima.
9. Zaključak: Sažima ključne spoznaje o modernizacijskoj ulozi rječnika i odnosu prema Šulekovu djelu.
10. Sažetci: Pruža rezime rada na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Ključne riječi
Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, Němačko-ilirski slovar, dvojezičnik, Bogoslav Šulek, hrvatska leksikografija, sakralno nazivlje, bogoštovlje, povijest hrvatskog jezika, 19. stoljeće, lingvistička analiza, usporedba rječnika.
Često postavljana pitanja
Što je primarni predmet istraživanja u ovom radu?
Fokus rada je analiza sakralnog nazivlja u rječniku Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. godine te usporedba tog nazivlja s onim u rječniku Bogoslava Šuleka iz 1860. godine.
Koji su ključni tematski segmenti sakralnog nazivlja?
Nazivlje je podijeljeno u 17 kategorija, koje obuhvaćaju bogoslužje, nazive za Boga, sakramente, klerike, sakralne objekte, obrede pokapanja i liturgijsku godinu.
Zašto je Mažuranić-Užarevićev rječnik važan za hrvatsku leksikografiju?
Smatra se prvim modernim hrvatskim rječnikom koji je pomaknuo fokus s latinskog kao suodnosnog jezika na njemački i postavio temelje za buduće leksikografske radove.
Koje su znanstvene metode korištene u analizi?
Korištena je metoda komparativne analize na pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj, rječotvornoj i semantičkoj razini, uz statističku obradu broja natuknica.
Kako su se mijenjali pristupi u izradi rječnika između 1842. i 1860. godine?
Dok je rječnik iz 1842. bio pionirski pothvat, Šulekov rječnik iz 1860. pokazao se znatno opsežnijim, donoseći više kolokacija i specifičnu pravoslavnu terminologiju uz katoličku.
Koje ključne riječi karakteriziraju ovo djelo?
Najvažnije su: Ivan Mažuranić, Jakov Užarević, Němačko-ilirski slovar, dvojezičnik, Bogoslav Šulek te sakralno nazivlje.
Je li Šulek samo prepisivao iz Mažuranić-Užarevićeva rječnika?
Analiza pokazuje da, iako je Šulek koristio njihov rječnik kao predložak, on je obavio značajan samostalan rad, posebno u proširenju leksičkog fonda i uvođenju pravoslavne terminologije.
Koje su razlike uočene u položaju pridjeva između ova dva rječnika?
Uočeno je da u rječniku iz 1842. pridjev često stoji iza imenice, dok Šulek u svom rječniku iz 1860. godine dosljedno stavlja pridjev ispred imenice.
- Arbeit zitieren
- Petra Bikić (Autor:in), 2018, Sakralno nazivlje u dvojezicniku "Deutsch-Illyrisches Wörterbuch / Nemacko-Ilirski Slovar" (1842, Ivan Mazuranic i Jakov Uzarevic), München, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/1038048
