Stilistika je jedna vrlo razgranata i opširna lingvistička grana. Stoga je i stilistička terminologija vrlo raznolika i obuhvaća veliki fond riječi. Nije lako napraviti dobar rad na tom području znanosti u ovako malom okviru kao što je to jedan seminarski rad: ili ćemo dati opširnu informaciju o stilistici, znači nabrojiti mnogo stilističkih termina u nekom kreiranom sistemu, ili ćemo ići više u dubinu, tj. razraditi jedan mali dio stilistike, ali zato vrlo detaljno.
Budući da sam na seminaru kod prof. Tošovića držao dva referata (jedan o sinonimiji, a drugi o stilističkim terminima), pokušat ću u ovom radu ujediniti dva pristupa i to na sljedeći način: najprije ću pokušati dati osnovne informacije o stilistici i stilističkim terminima, pa ću onda detaljnije obraditi sinonimiju kao primjer jednog stilističkog termina. Svaki od tih mnogobrojnih stilističkih termina dao bi se razraditi vrlo detaljno, no onda više ne bismo imali pred sobom seminarski rad, već jednu mnogo opširniju knjigu (ako je uopće moguće da jedan čovjek sam napavi neki rad takvog obujma).
Želim naglasiti da nije bilo lako ujediniti znanja crpljena iz djela pisana na njemačkom i srpskohrvatskom (srpskom, hrvatskom i bošnjačkom) jeziku, a koji su imali primjere i iz engleskog, ruskog i francuskog jezika. Mislim da je bilo važnije uvrstiti sve te izvore da se dobije sveukupna slika istraživanja na području stilistike nego da se izostavi pokoji tekst. Što se prijevoda tiće, pokušao sam što je moguće više termina prevesti u BHS.
Sadržaj
UVOD
1. STILISTIKA I STILISTIKA TERMINOLOGIJA
1.1 Najosnovnija terminologija
1.2 Posebnost stilistike u lingvistici
1.3 Funkcije stilova
2. STILISTIKA TERMINOLOGIJA NA PRIMJERU KNIŽEVNOUMJETNIKOG STILA
2.1 Granice
2.2 Anafora
2.3 Inverzija
2.4 Aliteracija
2.5 Metafora
2.6 Perifraza
2.7 Polisemija
2.8 Antonimija
2.9 Homonimija
2.10 Paronimija
2.11 Deglagolizacija
3. SINONIMIJA
3.1 Uvod
3.2 Kunze
3.3 Lenk
3.4 Petrovi
3.5 Pri
3.6 Rianovi
3.7 Zgusta
3.8 Tošovi
3.9 Zakljuak
Cilj i tematska područja rada
Ovaj seminarski rad pruža temeljni pregled stilističke terminologije s posebnim fokusom na fenomen sinonimije u lingvistici. Cilj rada je definirati osnovne stilističke pojmove te kroz komparativnu analizu različitih teorijskih pristupa objasniti ulogu i klasifikaciju sinonima u funkcionalnim stilovima.
- Osnovna stilistička terminologija i definicije
- Posebnosti stilistike kao lingvističke discipline
- Stilske figure u književnoumjetničkom stilu
- Teorijski pristupi definiranju i klasifikaciji sinonimije
- Funkcije sinonima u jeziku i tekstualni primjeri
Izvadak iz knjige
3.3 Lenk
Prof. Lenk radi na Germanističkom institutu Universiteta Helsinki. Njegov sam pogled preuzeo kao i pogled Kunzea iz interneta. Izvor je (Lenk 2002).
Lenk se posebno usredotočio na funkcije sinonima. Pri tom razlikuje šest funkcija koje sinonimi mogi ispunjavati:
1. Varijacije izraza: iz estetskih jezičnih ili psiholoških razloga se pokušava izbjeći dosada ili umor.
2. Pokriće neugodnih činjenica pomoću izraza koji zatajavaju činjenice.
3. Ekspresivno, afektivno pojačanje izraza.
4. Istaknće različitih strana nekog objekta.
5. Istaknće razlika između sinonima.
6. Objašnjenja nepoznatih riječi pomoću sličnih izraza.
Sažetak poglavlja
UVOD: Autor obrazlaže razgranatost stilistike i postavlja okvir rada koji ujedinjuje pregled terminologije s detaljnom obradom sinonimije.
1. STILISTIKA I STILISTIKA TERMINOLOGIJA: Poglavlje definira ključne pojmove poput stila, stiliziranja i stilema, te naglašava posebnost stilistike unutar lingvistike.
2. STILISTIKA TERMINOLOGIJA NA PRIMJERU KNIŽEVNOUMJETNIKOG STILA: Obrađuju se glavne stilske figure uključujući anaforu, inverziju, metaforu i druge kroz konkretne primjere.
3. SINONIMIJA: Detaljan pregled različitih lingvističkih teorija o sinonimiji, uključujući autore kao što su Kunze, Lenk, Petrović, Prćić, Ridanović, Zgusta i Tošović.
Ključne riječi
stilistika, terminologija, sinonimija, književnoumjetnički stil, stilske figure, anafora, metafora, lingvistika, funktionalni stilovi, semantika, denotacija, konotacija, leksikologija, funkcionalnost, sinonimi
Često postavljana pitanja
Što je primarni predmet istraživanja ovog rada?
Rad se bavi uvođenjem u stilističku terminologiju, s posebnim naglaskom na teorijsku i praktičnu analizu fenomena sinonimije unutar funkcionalnih stilova jezika.
Koja su centralna tematska područja rada?
Centralna područja obuhvaćaju definicije stilističkih termina, analizu stilskih figura u književnosti te usporedbu različitih teoretičara koji su istraživali sinonimiju.
Koji je cilj analize sinonimije u radu?
Cilj je prikazati da ne postoji jedinstvena definicija sinonimije, već da različiti lingvistički pristupi nude komplementarne poglede na njihovu funkciju i klasifikaciju.
Koja je metodologija korištena u radu?
Rad koristi komparativnu metodu analizirajući radove više autora te primjenjuje dijagnostički test međuzamjenjivosti riječi za utvrđivanje sinonimije.
Što se obrađuje u glavnom dijelu rada?
U glavnom dijelu se detaljno analiziraju stilske figure te se kroz poglavlje o sinonimiji razmatraju stajališta autora poput Kunzea, Lenka i Tošovića.
Koje ključne riječi najbolje opisuju rad?
Najvažnije ključne riječi uključuju stilistiku, sinonimiju, funkcionalne stilove, stilske figure i lingvističku analizu.
Kakvu ulogu igra Lenkova podjela funkcija sinonima?
Lenkova podjela je istaknuta kao posebno vrijedna zbog svoje jednostavnosti i preglednosti u razlikovanju funkcija kao što su varijacije izraza ili pokriće neugodnih činjenica.
Kako autor zaključuje o apsolutnoj sinonimiji?
Na temelju pregleda različitih autora, zaključuje se da je apsolutna sinonimija vrlo rijetka pojava, dok se u jeziku češće susreću oblici bliskoznanica ili djelomične sinonimije.
- Quote paper
- Kristian Trubelja (Author), 2003, Einführung in die stilistische Terminologie, Munich, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/11434
