Einführung in die stilistische Terminologie


Seminar Paper, 2003
22 Pages, Grade: Sehr gut (1)

Excerpt

Inhal

Uvod

1. stilistika i stilistička terminologija
1.1 Najosnovnija terminologija
1.2 Posebnost stilistike u lingvistici
1.3 Funkcije stilova

2. stilistička terminologija na primjeru kniževnoumjetničkog stila
2.1 Granice
2.2 Anafora
2.3 Inverzija
2.4 Aliteracija
2.5 Metafora
2.6 Perifraza
2.7 Polisemija
2.8 Antonimija
2.9 Homonimija
2.10 Paronimija
2.11 Deglagolizacija

3. Sinonimija
3.1 Uvod
3.2 Kunze
3.3 Lenk
3.4 Petrović
3.5 Prčić
3.6 Riđanović
3.7 Zgusta
3.8 Tošović
3.9 Zaključak

imenski registar

LiteraturA

uvod

Stilistika je jedna vrlo razgranata i opširna lingvistička grana. Stoga je i stilistička terminologija vrlo raznolika i obuhvaća veliki fond riječi. Nije lako napraviti dobar rad na tom području znanosti u ovako malom okviru kao što je to jedan seminarski rad: ili ćemo dati opširnu informaciju o stilistici, znači nabrojiti mnogo stilističkih termina u nekom kreiranom sistemu, ili ćemo ići više u dubinu, tj. razraditi jedan mali dio stilistike, ali zato vrlo detaljno.

Budući da sam na seminaru kod prof. Tošovića držao dva referata (jedan o sinonimiji, a drugi o stilističkim terminima), pokušat ću u ovom radu ujediniti dva pristupa i to na sljedeći način: najprije ću pokušati dati osnovne informacije o stilistici i stilističkim terminima, pa ću onda detaljnije obraditi sinonimiju kao primjer jednog stilističkog termina. Svaki od tih mnogobrojnih stilističkih termina dao bi se razraditi vrlo detaljno, no onda više ne bismo imali pred sobom seminarski rad, već jednu mnogo opširniju knjigu (ako je uopće moguće da jedan čovjek sam napavi neki rad takvog obujma).

Želim naglasiti da nije bilo lako ujediniti znanja crpljena iz djela pisana na njemačkom i srpskohrvatskom (srpskom, hrvatskom i bošnjačkom)[1] jeziku, a koji su imali primjere i iz engleskog, ruskog i francuskog jezika. Mislim da je bilo važnije uvrstiti sve te izvore da se dobije sveukupna slika istraživanja na području stilistike nego da se izostavi pokoji tekst. Što se prijevoda tiće, pokušao sam što je moguće više termina prevesti u BHS.

1. stilistika i stilistička terminologija

1.1 Najosnovnija terminologija

Kao prvo bih naveo objašnjenja važnijih termina s područja stilistike da bismo dobili jasniju sliku o tome čime se stilistika zapravo bavi.

Ako potražimo objašnjenje stilistike u Filipoviću, tada nalazimo četiri termina koji imaju usku povezanost sa stlilistikom (Filipović 1988: 335).

1. Stilistika je dio lingvistike koja se bavi proučavanjem jezičnog izraza uopće, ili se pak bavi proučavanjem područja lijepe književnosti napos e (dakle uopće).
2. Što se stila tiće, iz Filipovića doznajemo da je to način pisanja ili izražavanja; način kako je nešto izvedeno; skup značajnih crta kojima se umjetnik karakterizira; skup obilježja nekog vremenskog razdoblja u umjetnosti.
3. Stilizirati je s tvarati prema nekom stilu; lijepo oblikovati misao u duhu jezičnih pravila; davati djelu vlastite manire, a
4. stilem(a) je element stila, stilska osobina nekog pisca; pojačanje izražajnosti.

Naravno da nam je odmah jasno da su ta objašnjenja redom prvo više, pa zatim manje povezani sa stilistikom kao nauci o jeziku. Tako primjerice pojam stilizirati kod Filipovića ima tri objašnjenja od kojih se prva dva odnose na jezičnu nauku, a treći (davati djelu vlastite manire) se upotrebljava i u drugim disciplinama (posebice kod likovnih umjetnosti), a može se naći i u svakodnevnom govoru.

Iz Filipovića, dakle, sazajemo da se stilistika bavi proučavanjem jezičnog izraza, pri čemu je stil glavni termin stilistike, jer njime označujemo način pisanja ili izražavnja. Dalje možemo zaklučiti da je stilem glavni element stila kojim pisac oblikuje neku misao u duhu jezičnih pravila, dakle stilizira.

1.2 Posebnost stilistike u lingvistici

Mislim da je još važno naglasiti posebnost stilistike u lingvistici. Naime, sve druge lingvističke discipline imaju neki osnovni element, neku jasno određenu jezičku materiju (Tošović 2002: 17), samo je to kod stilistike neodređeno. Tako se leksikologija bavi najmanjom komunikativnom jedinicom – riječju, fonetika glasom, fonologija fonemom itd., samo se stilistika bavi svim tim. Zbog toga Jan Rozvadovski o stilistici kaže sljedeće: Stilistika je – prema predmetu svome – potpuno neodređena, čemu se ne treba mnogo čuditi; jer ako pokušamo da činjenice razumemo, od nje gotovo ništa ne ostaje (Tošović 2002: 17).

Aleksandar Belić, prema nekima najveći srpski lingvista dvadesetog stoljeća, jednom je rekao: Stil ima svako ko piše ili govori (Tošović 2002: 49). Vidimo da načini izricanja misli mogu biti vrlo mnogobrojni. Tako se stilistika nalazi u svim mogućim govornim i pismenim vrstama komunikacije. Lijepo je to rekao Maruzo: Ne da je nema nigd j e – nego je ima svugdje! (Tošović 2002: 17).

Dakle zaključujemo: ne trebamo se brinuti de će stilistike nestati, baš naprotiv. Ona je jezična disciplina koja se bavi načinom izricanja misli, a ta se pojava nikako ne može izbrisati.

1.3 Funkcije stilova

Ljudi svoje misli izriću različito, kao prvo ovisno o vremenu i prostoru., pa nadalje o situaciji, pa dalje o tome u kojem se društvenom sloju nalaze, itd. Ovisno o svemu tome razlikujemo različite stilove.

Svaki stil ima neku funkciju, najčešće čak i više funkcija. Tako nalazimo različite stilove koji imaju različite funkcije. Jednu moguću podjelu izradio je I. V. Arnold. On je pokušao razgranati stilove i funkcije stilistike suvremenog engleskog jezika. Kao primjer objašnjenja sljedeće tabele naveo bih naučni stil koji ima samo jednu jedinu funkciju - intelektualno-komunikativnu. Naučni stil nema funkciju da iskazuje nečiju volju, da premosi emocije, da bude estetičan ili da slušatelja/recipienta poveže s govornikom/piscem.

I. V. Arnold: Stilistika suvremenog engleskog jezika (Tošović 2002: 67)

Ovo nije jedina moguća podjela stila i funkcije stilova. Prof. Tošović je primjerice u svojoj knjizi Funkcionalni stilovi poglavlja razvrstio prema vrstama stila. On razlikuje pet vrsta stila: književnoumjetnički, publicistički, naučni, administrativni i razgovorni. (Tošović 2002: 7-9)

Važno je naglasiti da ljudi u različitim situacijama koriste različite stilove s različitim funkcijama. Koji li stil koje funkcije obuhvaća ovdje nećemo detaljnije razmatrati, nego ćemo se zadovoljiti podjelom I. V. Arnoldsa i B. Tošovića, jer bismo u protivnom obujam ovog rada mnogostruko povećali.

[...]


[1] U daljem tekstu za sve ono što se odnosi na srpskohrvatski, odnosno srpski, hrvatski i bošnjački (bosanski) koristim se skraćenicom BHS, načinjenom po prvim slovima navedenih jezika.

Excerpt out of 22 pages

Details

Title
Einführung in die stilistische Terminologie
College
University of Graz  (Institut für Slawistik)
Course
Lexikologie des BKS
Grade
Sehr gut (1)
Author
Year
2003
Pages
22
Catalog Number
V11434
ISBN (eBook)
9783638175982
File size
612 KB
Language
Croatian
Tags
Lexikologie, leksikologija
Quote paper
Kristian Trubelja (Author), 2003, Einführung in die stilistische Terminologie, Munich, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/11434

Comments

  • No comments yet.
Read the ebook
Title: Einführung in die stilistische Terminologie


Upload papers

Your term paper / thesis:

- Publication as eBook and book
- High royalties for the sales
- Completely free - with ISBN
- It only takes five minutes
- Every paper finds readers

Publish now - it's free