Stilistika je jedna vrlo razgranata i opširna lingvistička grana. Stoga je i stilistička terminologija vrlo raznolika i obuhvaća veliki fond riječi. Nije lako napraviti dobar rad na tom području znanosti u ovako malom okviru kao što je to jedan seminarski rad: ili ćemo dati opširnu informaciju o stilistici, znači nabrojiti mnogo stilističkih termina u nekom kreiranom sistemu, ili ćemo ići više u dubinu, tj. razraditi jedan mali dio stilistike, ali zato vrlo detaljno.
Budući da sam na seminaru kod prof. Tošovića držao dva referata (jedan o sinonimiji, a drugi o stilističkim terminima), pokušat ću u ovom radu ujediniti dva pristupa i to na sljedeći način: najprije ću pokušati dati osnovne informacije o stilistici i stilističkim terminima, pa ću onda detaljnije obraditi sinonimiju kao primjer jednog stilističkog termina. Svaki od tih mnogobrojnih stilističkih termina dao bi se razraditi vrlo detaljno, no onda više ne bismo imali pred sobom seminarski rad, već jednu mnogo opširniju knjigu (ako je uopće moguće da jedan čovjek sam napavi neki rad takvog obujma).
Želim naglasiti da nije bilo lako ujediniti znanja crpljena iz djela pisana na njemačkom i srpskohrvatskom (srpskom, hrvatskom i bošnjačkom) jeziku, a koji su imali primjere i iz engleskog, ruskog i francuskog jezika. Mislim da je bilo važnije uvrstiti sve te izvore da se dobije sveukupna slika istraživanja na području stilistike nego da se izostavi pokoji tekst. Što se prijevoda tiće, pokušao sam što je moguće više termina prevesti u BHS.
Sadržaj
- Uvod
- 1. STILISTIKA I STILISTIČKA TERMINOLOGIJA
- 1.1 Najosnovnija terminologija
- 1.2 Posebnost stilistike u lingvistici
- 1.3 Funkcije stilova
- 2. STILISTIČKA TERMINOLOGIJA NA PRIMJERU KNIŽEVNOUMJETNIČKOG STILA
- 2.1 Granice
- 2.2 Anafora
- 2.3 Inverzija
- 2.4 Aliteracija
- 2.5 Metafora
- 2.6 Perifraza
- 2.7 Polisemija
- 2.8 Antonimija
- 2.9 Homonimija
- 2.10 Paronimija
- 2.11 Deglagolizacija
- 3. SINONIMIJA
- 3.1 Uvod
- 3.2 Kunze
- 3.3 Lenk
- 3.4 Petrović
- 3.5 Prčić
- 3.6 Ridanović
- 3.7 Zgusta
- 3.8 Tošović
- 3.9 Zaključak
- IMENSKI REGISTAR
- LITERATURA
Ciljevi i ključne teme
Cilj ovog seminarskog rada je pružiti uvod u stilističku terminologiju, s fokusom na sinonimiju. Rad se bavi osnovnim terminima i konceptima stilistike, te detaljno analizira fenomen sinonimije u različitim lingvističkim kontekstima.
- Osnovni termini i koncepti stilistike
- Funkcije stilova u jeziku
- Stilističke figure i njihova uloga
- Sinonimija kao stilistički termin
- Različiti pristupi analizi sinonimije
Sažeci poglavlja
Uvodno poglavlje predstavlja stilistiku kao razgranatu i opširnu lingvističku granu. U njemu se govori o važnosti stilističke terminologije i o njenim različitim aspektima. Potom se u radu predstavlja osnovna stilistička terminologija, s fokusom na definicije ključnih pojmova. Posebno se analiziraju stilističke figure, kao što su anafora, inverzija, aliteracija, metafora i perifraza. Rad se fokusira na ključne karakteristike stilističkih figura, njihovu funkciju u jeziku i ulogu u stvaranju stilskih efekata. U sljedećem poglavlju analizira se sinonimija, ključni stilistički termin koji se detaljno razmatra kroz rad.
Ključne riječi
Stilistika, stilistička terminologija, stilističke figure, sinonimija, lingvistika, književni jezik, funkcije stilova, analiza jezika, stilski efekti, književno djelo.
- Citation du texte
- Kristian Trubelja (Auteur), 2003, Einführung in die stilistische Terminologie, Munich, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/11434
