U ovom seminarskom radu čija je tema „Opis imenica u gramatikama srpskohrvatskog jezika“ anliziraće se način opisa imenica u različitim gramatikama srpskohrvatskog jezika.
Za analizu je odabrano šest gramatika - tri iz Srbije i tri iz Hrvatske:
1) Mihailo Stevanović: „Savremeni srpskohrvatski jezik (gramatički sistemi i književnojezička norma) I, Uvod, Fonetika, Morfologija“,
2) Pavica Mrazović i Zora Vukadinović: „Gramtika srpskohrvatskog jezika za strance“,
3) Živojin Stanojčić i Ljubomir Popović: „Gramatika srpskoga jezika (Udžbenik za I, II, III i
IV razred srednje škole)“,
4) Ivan Brabec, Mate Hraste, Sreten Živković: „Gramatika hrvatskosrpskoga jezika“,
5) Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević,
Marija Znika: „Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika“,
6) Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić, Stjepko Težak: „Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika“.
Izbor navedenih gramatika nije slučajan. To su najreprezentativnije gramatike srpskohrvatskog jezika, i one na najbolji način odražavaju stanje kako današnje serbokroatističke gramatičke misli tako i njen razvoj u posljednjih pola stoljeća. Sve navedene gramatike jesu opisno-normativne gramtike srpskohrvatskog jezika.
U svim tim gramatikam imenice se analiziraju u različitim poglavljima, i iz različitih aspekata:
u poglavlju o morfologiji, o leksikologiji, o tvorbi riječi i sintaksi. U ovome radu nećemo se baviti svim tim gramatičkim aspektima imenica. U okvir analize našega rada ulazi samo morfološka obrada imenica, dok u potpunosti izostaju tvorbeni, leksikološki i sintaksički aspekti obrade imenica u navedenim gramtikama.
Drukčije rečeno, u ovome radu interesuje nas samo način obrade imenica kao vrste riječi u navedenim gramatikama. Cilj rada je da se izdvoje kriteriji koje su autori gramatika primjenjivali u morfološkom opisu imenica kao vrste riječi, pri čemu će se, u prvome redu, ukazivati na podudarnost i nepodudarnost ne samo kriterija nego i rješenja pri opisu pojedinih morfoloških aspekata imenica u navedenim gramatikama.
Sadržaj
1. Uvod
2. Osnovne karakteristike imenica kao posebne vrste riječi
3. Podjela imenica prema značenju
4. Podjela imenica prema vrstama paradigmi
5. Zaključak
Ciljevi i tematska područja rada
Ovaj rad ima za cilj analizirati i komparirati načine morfološkog opisa imenica u šest reprezentativnih gramatika srpskohrvatskog jezika, s posebnim fokusom na kriterije klasifikacije prema značenju i vrstama paradigmi.
- Analiza morfoloških aspekata imenica u odabranim gramatikama.
- Istraživanje semantičke klasifikacije imenica i primijenjenih kriterija.
- Komparacija paradigmatskih klasifikacija (deklinacijskih tipova).
- Identifikacija razlika u normativnom pristupu specifičnim imeničkim oblicima.
- Procjena konzistentnosti i metodološke utemeljenosti primijenjenih kriterija.
Fragment iz knjige
PODJELA IMENICA PREMA ZNAČENJU
Gramatike koje smo izabrali za upoređenje bitno se razlikuju u semantičkoj klasifikaciji imenica. Na osnovu izdvojenih kriterija i njihove primjene u semantičkoj klasifikaciji imenica, navedene gramatike mogu se razvrstati u tri grupe: u prvu bi grupu ušle hrvatske gramatike, u drugu gramatike M. Stevanović i Ž. Stanojčić i Lj. Popović, a u treću gramatika P. Mrazović i Z. Vukadinović.
Prve dvije grupe podudarne su prema tipu kategorija izabranih za semantičku klasifikaciju imenica, ali je primjena tih kriterija u njima različita. Sve tri zagrebačke (hrvatske) gramatike semantičku klasifikaciju imenica vrše prema dva kriterija: a) prema kriteriju (ne)opipljivosti, i b) prema kriteriju „značenjskog opsega“.
Prema prvom kriteriju sve se imenice dijele u dvije velike skupine: a) konkretne ili stvarne imenice, koje znače nešto opipljivo, dakle: bića i predmete, kao npr.: kuća, čovjek, žena, granje, lišće, i sl., i b) nestvarne, mislene ili apstraktne imenice, koje označavaju nešto neopipljivo (osobine, osjećanja, stanja, procese, i sl.), kao npr.: šetnja, zelenilo, ljepota, sreća, svijest, i sl.
Sažetak poglavlja
1. Uvod: Postavlja se okvir istraživanja, predstavljaju se analizirane gramatike i definiše cilj rada usmjeren na morfološku obradu imenica.
2. Osnovne karakteristike imenica kao posebne vrste riječi: Definišu se imenice kao samostalne riječi i razmatraju se gramatičke kategorije roda, broja i padeža.
3. Podjela imenica prema značenju: Upoređuju se semantičke klasifikacije imenica u različitim gramatikama i istražuju se primijenjeni kriteriji (ne)opipljivosti i značenjskog opsega.
4. Podjela imenica prema vrstama paradigmi: Analizira se klasifikacija imenica prema deklinacijskim tipovima i istražuje se važnost genitivnog nastavka kao dominantnog kriterija.
5. Zaključak: Sumiraju se rezultati istraživanja i konstatuje se stanje u serbokroatističkoj gramatičkoj misli o morfološkom opisu imenica.
Ključne riječi
imenice, gramatika, morfološki opis, semantička klasifikacija, paradigma, deklinacija, rod imenica, broj imenica, padeži, normativni pristup, serbokroatistika, kriteriji klasifikacije, opipljivost, značenjski opseg, gramatičke kategorije.
Često postavljana pitanja
Šta je osnovna tema ovog seminarskog rada?
Rad se bavi analizom i uporednim prikazom morfološkog opisa imenica u šest odabranih gramatika srpskohrvatskog jezika.
Koja su glavna tematska područja analize?
Analiza obuhvata semantičku klasifikaciju imenica (prema značenju) i paradigmatsku klasifikaciju (prema vrstama promjene/deklinacije).
Koji je primarni cilj ovog rada?
Cilj je utvrditi kriterije koje su autori gramatika primjenjivali u morfološkom opisu imenica te ukazati na podudarnosti i nepodudarnosti u njihovim rješenjima.
Koja se naučna metoda koristi u radu?
Korištena je metoda uporedne analize (komparacije) šest odabranih opisno-normativnih gramatika iz Hrvatske i Srbije.
Šta se obrađuje u glavnom dijelu rada?
Glavni dio se sastoji od kritičke analize načina na koji različite gramatike definišu i klasifikuju imenice kroz značenjske kategorije i sisteme padežnih nastavaka.
Koje ključne riječi najbolje opisuju rad?
Najvažnije ključne riječi uključuju: imenice, morfološki opis, semantička klasifikacija, paradigma, deklinacija i gramatičke kategorije.
U čemu se gramatika P. Mrazović i Z. Vukadinović razlikuje od ostalih?
Ova gramatika uvodi znatno širu i diferenciraniju semantičku tipologiju imenica, uključujući kategorije koje ostale gramatike ne prepoznaju ili tretiraju drugačije.
Zašto je kriterij roda kao dominantan u paradigmatskoj klasifikaciji napušten?
Iako tradicionalan, taj kriterij je u savremenim gramatikama napušten jer često svrstava u istu vrstu potpuno različite paradigme, dok razdvaja imenice sa sličnim paradigmama.
- Citar trabajo
- Daniela Hüttemann (Autor), 2000, Opis imenica u gramatikama srpskohrvatskog jezika, Múnich, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/22304
