Tijekom ljudske povijesti dogodili su se mnogi ratovi, prirodne katastrofe i slične nedaće te su ljudi bili primorani napustiti svoje domove te sigurnost i bolji život potražiti izvan granica svoje domovine. Često su ti ljudi bili neprihvaćeni od zajednice u kojoj su se potom našli. Prolazili su brojne prepreke od birokracije do traganja za vlastitim identitetom i integracijom u novu zajednicu. Neki su pak svoje domove napustili iz ekonomskih razloga, odnosno htjeli su bolje radne uvjete, veće plaće i materijalnu sigurnost kako bi svojoj obitelji mogli pružiti bolji život. Perspektiva iz koje se gleda na izbjeglice i migrante nije se bitno promijenila od nekih davnih vremena. I u današnje vrijeme postoje brojne predrasude i stereotipi koji se vežu uz pojedinu skupinu ljudi. Nažalost oni su sve ekstremniji i bolniji. Nekada su se narodi istočne i južne Europe smatrali kao manje inteligentni, lijeni i kriminalni narodi, a danas se izbjeglice s Bliskog istoka smatraju ubojicama i teroristima. Neću na ovom mjestu tvrditi da oni jesu ili nisu ubojice ili teroristi, već ću skrenuti pozornost na to da je takva vrsta opisa samo još jedan u nizu stereotipa koji se s nekolicine osoba proširuje na čitav narod. Ono što je potrebno svima nama koji se susrećemo s nekim novim kulturama, vjerskim običajima i slično jest da prihvatimo to da naša kultura i naši običaji nisu jedini na svijetu i da nije ništa čudno ako se netko ponaša drugačije. Ne smijemo osuđivati na prvi pogled već bi bilo dobro da se kritički propitkujemo. Ono što je cilj ovog seminarskog rada jest da prikaže na koji način su izbjeglice i migranti prikazani u književnim djelima i koja je uopće svrha književnih djela. Na temelju poglavlja Inner eyes: Respect and the sympathetic imagination iz knjige „The new religious intolerance“ Marthe C. Nussbaum obratiti ću ulogu unutarnjeg oka, te načine na koje se ono može aktivirati i koje zamke postoje. Kako književnost igra bitnu ulogu kod naše moći imaginacije i aktiviranja unutarnjeg oka u seminarskom radu biti će obrađena tri književna djela u kojima se nalaze opisi izbjeglica i migranata, a koja obrađuju tematiku Domovinskog rata, Rata u Bosni i Hercegovini te masovne migracije stanovništva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Sadržaj
1 Uvod
2 Pojmovi
3 Netrpeljivost prema izbjeglicama i migrantima
4 Unutarnje oko i kako ga „pokrenuti“
5 Prikaz izbjeglica i migranata na temelju romana Danka Rabrenovića „Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland“
6 Prikaz izbjeglica i ratnih strahota na temelju romana Saše Stanišića „Kako vojnik popravlja gramofon“
7 Prikaz izbjeglica u romanu Daše Drndić „Leica format“
8 Zaključak
Ciljevi i tematska područja rada
Cilj ovog seminarskog rada je analizirati prikaz izbjeglica i migranata u suvremenoj književnosti kroz prizmu koncepta „unutarnjeg oka“ Marthe C. Nussbaum, istražujući kako književnost potiče empatiju i suočavanje s ratnim traumama te posljedicama migracija.
- Analiza koncepta „unutarnjeg oka“ i participativne imaginacije u etičkom kontekstu.
- Komparativna analiza prikaza izbjeglištva u romanima Danka Rabrenovića, Saše Stanišića i Daše Drndić.
- Istraživanje utjecaja predrasuda, stereotipa i medijskog izvještavanja na percepciju izbjeglica.
- Razmatranje utjecaja rata i prisilne migracije na formiranje identiteta pojedinca.
- Uloga književnosti u davanju glasa „malim ljudima“ i sprječavanju društvene amnezije.
Auszug aus dem Buch
Unutarnje oko i kako ga „pokrenuti“
Po prirodi su ljudska bića sebična i obično gledaju samo vlastitu korist, vlastite ciljeve, želje i principe. Druge osobe tijekom života gledamo većinom samo kao instrumente, koji će nam pomoći u izvršenju prethodno navedenih stvari. No, moramo se složiti s činjenicom da je u životu bitno ostvarivati dobre principe. Da bismo ostvarili tzv. dobre principe potrebno nam je ono što Martha C. Nussbaum naziva unutarnje oko.
Unutarnje oko naziva se još i treće oko, a u misticizmu i ezoteriji označava spekulativno nevidljivo oko, koje je obično smješteno na čelu i pruža nam percepciju onkraj uobičajenog vida. Prema Nussbaum mi našim fizičkim očima uz pomoć unutarnjeg oka gledamo na svijet. Većina nas fizički svijet gleda našim fizičkim očima, no uz naše osjetilne organe, postoji još jedan unutarnji organ kojim gledamo na svijet, a to je naša imaginacija. (Nussbaum, 2012: 139-140)
Sažetak poglavlja
1 Uvod: Uvod postavlja temelje istraživanja, definirajući važnost razumijevanja izbjegličke problematike i ulogu književnosti u aktiviranju empatije.
2 Pojmovi: Poglavlje pojašnjava ključne pravne i sociološke termine poput stranac, izbjeglica, tražitelj azila, azilant, migrant i emigrant.
3 Netrpeljivost prema izbjeglicama i migrantima: Analizira se utjecaj medijskog diskursa na stvaranje stereotipa i diskriminacije prema izbjeglicama u suvremenom društvu.
4 Unutarnje oko i kako ga „pokrenuti“: Detaljno se obrađuje teorijski okvir Marthe C. Nussbaum o važnosti imaginacije i poštovanja u odnosu prema drugima.
5 Prikaz izbjeglica i migranata na temelju romana Danka Rabrenovića „Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland“: Razmatra se autobiografski prikaz egzila, birokratske borbe za ostanak i rascjep identiteta između dvije kulture.
6 Prikaz izbjeglica i ratnih strahota na temelju romana Saše Stanišića „Kako vojnik popravlja gramofon“: Analizira se ratna trauma iz perspektive djeteta te utjecaj rata na raspad identiteta i bijeg iz rodnog Višegrada.
7 Prikaz izbjeglica u romanu Daše Drndić „Leica format“: Istražuje se polifona struktura romana koja spaja intimnu povijest s kolektivnim sjećanjem na žrtve i migracije kroz povijest Rijeke.
8 Zaključak: Sažimaju se nalazi rada, naglašavajući da književnost služi kao ključni alat za kultiviranje unutarnjeg oka i sprječavanje zaborava.
Ključne riječi
Izbjeglice, migranti, unutarnje oko, književnost, rat, identitet, empatija, trauma, predrasude, stereotipi, egzil, Daša Drndić, Saša Stanišić, Danko Rabrenović, sjećanje.
Često postavljana pitanja
Što je osnovna tema ovog rada?
Rad istražuje način na koji su izbjeglice i migranti prikazani u suvremenoj književnosti te kako ta djela pomažu čitatelju u razvijanju empatije i razumijevanja tuđih životnih sudbina.
Koja su centralna tematska područja rada?
Glavna područja uključuju etiku empatije, analizu ratnih trauma, utjecaj medijskog diskursa na stereotipe te formiranje identiteta u situacijama prisilnog izmještanja.
Koji je primarni cilj ove analize?
Cilj je pokazati kako književnost kroz aktivaciju „unutarnjeg oka“ omogućuje čitatelju sagledavanje svijeta iz perspektive Drugoga, čime se suzbija strah i predrasude.
Koja je znanstvena metoda korištena?
Korištena je metoda književne i kulturološke analize uz primjenu teorijskih postavki Marthe C. Nussbaum o participativnoj imaginaciji.
Što se obrađuje u glavnom dijelu rada?
Glavni dio čine tri analize romana: „Der Balkanizer“ Danka Rabrenovića, „Kako vojnik popravlja gramofon“ Saše Stanišića i „Leica format“ Daše Drndić.
Koje ključne riječi karakteriziraju rad?
Rad se može definirati ključnim riječima kao što su: izbjeglice, migranti, unutarnje oko, književnost, trauma, identitet, empatija i sjećanje.
Kako autorica romana „Leica format“ koristi tehniku fuge?
Daša Drndić koristi fugu kao interdiskurzivnu figuru kojom mapira kolektivnu povijest i sjećanje, povezujući fragmentirane glasove žrtava i migranata.
Na koji način roman Saše Stanišića prikazuje rat?
Roman prikazuje rat iz perspektive djeteta, naglašavajući psihološke posljedice i traumu gubitka doma, uz snažne autobiografske elemente.
Što predstavlja „C varijanta“ u romanu Danka Rabrenovića?
To je metafora za život „između“ – stanje u avionu na putu između Njemačke i Balkana, gdje se protagonist osjeća najsretnijim jer ne mora birati između dva nepomirljiva doma.
Zašto je prema radu važan pojam „unutarnje oko“?
Unutarnje oko je ključno jer nam omogućuje da nadiđemo vlastitu sebičnost i sagledamo tuđu perspektivu, što je preduvjet za etičan odnos prema pripadnicima drugih kultura i vjera.
- Arbeit zitieren
- Valentina Halovanić (Autor:in), 2019, Prikaz izbjeglica i migranata u književnosti, München, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/505123
