Tijekom ljudske povijesti dogodili su se mnogi ratovi, prirodne katastrofe i slične nedaće te su ljudi bili primorani napustiti svoje domove te sigurnost i bolji život potražiti izvan granica svoje domovine. Često su ti ljudi bili neprihvaćeni od zajednice u kojoj su se potom našli. Prolazili su brojne prepreke od birokracije do traganja za vlastitim identitetom i integracijom u novu zajednicu. Neki su pak svoje domove napustili iz ekonomskih razloga, odnosno htjeli su bolje radne uvjete, veće plaće i materijalnu sigurnost kako bi svojoj obitelji mogli pružiti bolji život. Perspektiva iz koje se gleda na izbjeglice i migrante nije se bitno promijenila od nekih davnih vremena. I u današnje vrijeme postoje brojne predrasude i stereotipi koji se vežu uz pojedinu skupinu ljudi. Nažalost oni su sve ekstremniji i bolniji. Nekada su se narodi istočne i južne Europe smatrali kao manje inteligentni, lijeni i kriminalni narodi, a danas se izbjeglice s Bliskog istoka smatraju ubojicama i teroristima. Neću na ovom mjestu tvrditi da oni jesu ili nisu ubojice ili teroristi, već ću skrenuti pozornost na to da je takva vrsta opisa samo još jedan u nizu stereotipa koji se s nekolicine osoba proširuje na čitav narod. Ono što je potrebno svima nama koji se susrećemo s nekim novim kulturama, vjerskim običajima i slično jest da prihvatimo to da naša kultura i naši običaji nisu jedini na svijetu i da nije ništa čudno ako se netko ponaša drugačije. Ne smijemo osuđivati na prvi pogled već bi bilo dobro da se kritički propitkujemo. Ono što je cilj ovog seminarskog rada jest da prikaže na koji način su izbjeglice i migranti prikazani u književnim djelima i koja je uopće svrha književnih djela. Na temelju poglavlja Inner eyes: Respect and the sympathetic imagination iz knjige „The new religious intolerance“ Marthe C. Nussbaum obratiti ću ulogu unutarnjeg oka, te načine na koje se ono može aktivirati i koje zamke postoje. Kako književnost igra bitnu ulogu kod naše moći imaginacije i aktiviranja unutarnjeg oka u seminarskom radu biti će obrađena tri književna djela u kojima se nalaze opisi izbjeglica i migranata, a koja obrađuju tematiku Domovinskog rata, Rata u Bosni i Hercegovini te masovne migracije stanovništva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Sadržaj (Inhaltsverzeichnis)
- Uvod
- Pojmovi
- Netrpeljivost prema izbjeglicama i migrantima
- Unutarnje oko i kako ga „pokrenuti“
- Prikaz izbjeglica i migranata na temelju romana Danka Rabrenovića „Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland“
- Prikaz izbjeglica i ratnih strahota na temelju romana Saše Stanišića „Kako vojnik popravlja gramofon“
- Prikaz izbjeglica u romanu Daše Drndić „Leica format“
- Zaključak
- Literatura
Ciljevi i ključne teme (Zielsetzung und Themenschwerpunkte)
Cilj ovog seminarskog rada je analizirati prikaz izbjeglica i migranata u tri odabrana književna djela: Danko Rabrenovićev „Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland“, Saša Stanišićev „Kako vojnik popravlja gramofon“ i Daša Drndićeva „Leica format“. Rad također istražuje ulogu književnosti u oblikovanju naše imaginacije i empatije prema drugima, posebno u kontekstu iskustava izbjeglica i migranata.
- Prikaz izbjeglica i migranata u književnosti
- Uloga književnosti u promicanju empatije i razumijevanja
- Stereotipi i predrasude vezane uz izbjeglice i migrante
- Utjecaj rata i migracija na ljudski identitet
- Razumijevanje pojmova: izbjeglica, migrant, azilant itd.
Sažeci poglavlja (Zusammenfassung der Kapitel)
Uvod: Uvodni dio seminarskog rada postavlja kontekst istraživanja, ističući povijesnu prisutnost migracija i izbjeglištva te trajne predrasude i stereotipe povezane s tim pojavama. Autor naglašava važnost kritičkog promišljanja i empatije u suočavanju s različitim kulturama, te navodi cilj rada – analizu prikaza izbjeglica i migranata u odabranim književnim djelima. Kao teorijsku osnovu navodi se uloga "unutarnjeg oka" u razvoju empatije, što će kasnije poslužiti kao okvir za analizu romana.
Pojmovi: Ovo poglavlje pruža jasne definicije ključnih pojmova poput stranca, izbjeglice, tražitelja azila, azilanta, migranta, emigranta i imigracija, oslanjajući se na hrvatsko zakonodavstvo i leksikografske izvore. Precizno razlikovanje ovih pojmova ključno je za daljnju analizu književnih djela i njihovog prikaza migracijskih iskustava. Razlika između pojmova poput emigranta i imigracije od ključne je važnosti za precizno razumijevanje kompleksnosti migracijskih procesa.
Netrpeljivost prema izbjeglicama i migrantima: Ovaj dio, iako nije detaljno opisan u kratkom isječku, vjerojatno se bavi analizom predrasuda i stereotipa koji okružuju izbjeglice i migrante. Očekuje se da će ovo poglavlje istraživati povijesne i suvremene manifestacije ksenofobije, te njihov utjecaj na društvenu percepciju i integraciju migranata.
Unutarnje oko i kako ga „pokrenuti“: Ovo poglavlje se bavi teorijskim okvirom, vjerojatno koristeći koncept "unutarnjeg oka" iz djela Marthe Nussbaum, kako bi se objasnila važnost empatije i imaginacije u razumijevanju iskustava drugih, osobito izbjeglica i migranata. Ovaj okvir će poslužiti kao alat za analizu književnih prikaza u sljedećim poglavljima.
Prikaz izbjeglica i migranata na temelju romana Danka Rabrenovića „Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland“: Ovaj dio će detaljno analizirati prikaz izbjeglica i migranata u Rabrenovićevom romanu, istražujući kako autor prikazuje njihova iskustva, izazove i integracijske procese u novoj sredini. Analiza će se vjerojatno fokusirati na to kako roman koristi književne tehnike kako bi potaknuo empatiju čitatelja prema likovima izbjeglica.
Prikaz izbjeglica i ratnih strahota na temelju romana Saše Stanišića „Kako vojnik popravlja gramofon“: Slično prethodnom poglavlju, ovaj dio će analizirati Stanišićev roman, fokusirajući se na prikaz ratnih strahota i njihov utjecaj na živote izbjeglica. Analiza će vjerojatno istražiti kako roman prikazuje traumu, gubitak i proces suočavanja s prošlošću u kontekstu migracijskog iskustva.
Prikaz izbjeglica u romanu Daše Drndić „Leica format“: Ovaj dio će analizirati Drndićev roman, istražujući njegov prikaz izbjeglica i migracija, te kako se te teme povezuju s širim društvenim i povijesnim kontekstima. Analiza će vjerojatno istaknuti specifične književne tehnike koje autorica koristi kako bi izrazila kompleksnost migracijskih iskustava.
Ključne riječi (Schlüsselwörter)
Izbjeglice, migranti, migracije, književnost, identitet, trauma, rat, integracija, empatija, stereotipi, predrasude, ksenofobija, Domovinski rat, rat u Bosni i Hercegovini, "unutarnje oko".
Često Postavljana Pitanja o seminarskom radu: Prikaz izbjeglica i migranata u književnosti
Što je tema ovog seminarskog rada?
Seminarski rad analizira prikaz izbjeglica i migranata u tri književna djela: Danko Rabrenovićev "Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland", Saša Stanišićev "Kako vojnik popravlja gramofon" i Daša Drndićeva "Leica format". Istražuje se uloga književnosti u oblikovanju naše imaginacije i empatije prema iskustvima izbjeglica i migranata.
Koji su ciljevi rada?
Cilj je analizirati prikaze izbjeglica i migranata u odabranim romanima, istražiti ulogu književnosti u promicanju empatije i razumijevanja, te analizirati stereotipe i predrasude vezane uz izbjeglice i migrante. Rad također istražuje utjecaj rata i migracija na ljudski identitet i razumijevanje pojmova poput izbjeglice, migranta i azilanta.
Koja su književna djela analizirana?
Analizirana su tri romana: "Der Balkanizer: Ein Jugo in Deutschland" Danka Rabrenovića, "Kako vojnik popravlja gramofon" Saše Stanišića i "Leica format" Daše Drndić.
Kako je strukturiran seminarski rad?
Rad se sastoji od uvoda, poglavlja o ključnim pojmovima, poglavlja o netrpeljivosti prema izbjeglicama i migrantima, poglavlja o konceptu "unutarnjeg oka", poglavlja s analizama svakog od tri romana, zaključka i literature.
Što se analizira u poglavljima o romanima?
U poglavljima o romanima analizira se kako autori prikazuju iskustva, izazove i integracijske procese izbjeglica i migranata. Analiza se fokusira na književne tehnike koje autori koriste kako bi potaknuli empatiju čitatelja i kako se prikazuju teme kao što su trauma, gubitak i suočavanje s prošlošću.
Koja je uloga koncepta "unutarnjeg oka"?
Koncept "unutarnjeg oka" služi kao teorijski okvir za analizu romana, objašnjavajući važnost empatije i imaginacije u razumijevanju iskustava drugih, posebno izbjeglica i migranata.
Koje su ključne riječi rada?
Ključne riječi uključuju: izbjeglice, migranti, migracije, književnost, identitet, trauma, rat, integracija, empatija, stereotipi, predrasude, ksenofobija, Domovinski rat, rat u Bosni i Hercegovini, "unutarnje oko".
Za koga je namijenjen ovaj seminarski rad?
Seminarski rad je namijenjen akademskoj publici, studentima i istraživačima zainteresiranim za temu prikaza izbjeglica i migranata u književnosti.
Gdje se može pronaći više informacija?
Više informacija može se pronaći u popisu literature navedenom u seminarskom radu.
- Citation du texte
- Valentina Halovanić (Auteur), 2019, Prikaz izbjeglica i migranata u književnosti, Munich, GRIN Verlag, https://www.grin.com/document/505123
